Vjernici Rimokatoličke crkve koji vrijeme računaju po gregorijanskom kalendaru danas proslavljaju Uskrs, najveći hrišćanski praznik kojim se slavi vaskrsnuće Isusa Hrista. U Baru će svečana sveta misa u konkatedrali biti održana u 10 sati, a u katedrali u Kotoru sa početkom u 10.30 časova.
(Foto: Pixabay)
Uskrs je najradosniji i najvažniji praznik u hrišćanstvu, kojim se proslavlja uskrsnuće Isusa Hrista i pobjeda života nad smrću. Ovaj praznik simbolizuje nadu, obnovu i vjeru u novi početak.
Prema hrišćanskom vjerovanju, Hrist je uskrsnuo trećeg dana nakon smrti. Prema jevanđeljima, događaj se zbio na Isusovom grobu, a radosnu vijest ženama mironosicama saopštio je arhanđel Gavrilo.
Praznik započinje odlaskom na svečanu službu, koja podsjeća da je Isus Hrist, Mesija, koji se ovaplotio od Duha Svetoga i Djeve Marije i postao čovjek, došao u ovozemaljski život da bi svojom žrtvom na krstu spasio sav ljudski rod od grijeha, a potom je uskrsao iz mrtvih.
Običaj je da vjernici na uskršnju misu ponesu uskršnja jaja i hranu, koje sveštenik zatim blagoslovi.
Jaja se boje prvenstveno u crvenu boju
Za Uskrs je svuda uobičajeno bojenje jaja, prvenstveno u crvenu boju, koja predstavlja simbol novog života.
Prema predanju, prva jaja caru Tiberiju poklonila je Marija Magdalena, koja je u Rim došla sa porukom o vaskrsenju.
Jaje je simbol obnavljanja prirode i života i, kao što badnjak goreći na ognjištu daje posebnu čar božićnoj noći, tako i uskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i za one koji ga primaju.
Uz bogatu trpezu okuplja se porodica, kreće se u zabavnu potragu za skrivenim jajima, a negdje se nadmeću i za najjače jaje.
Ovaj veliki praznik donio je i veliki broj običaja koji se razlikuju od zemlje do zemlje.