Loš standard penzionera u Crnoj Gori u jednoj mjeri je poboljšan početkom ove godine kada je minimalna penzija povećana na 450 eura. To povećanje mnogi su iskoristili da podignu kredit ili se dodatno zaduže.
Ilustracija (Foto: pixabay)
“Zbog loših primanja u prethodnom periodu imao sam velike dugove i kredit je bio jedini način da pokrijem dugove”, kazao je za Portal RTCG jedan od članova Saveza penzionera Crne Gore.
Iz tog najstarijeg i najbrojnijeg udruženja kazali su nam da je prema njihovim nezvaničnim informacijama porastao broj penzionera zainteresovanih za kredite.
“Poznato nam je da veći dio penzionera ima jednu ili više obustava na penziju koji se mogu odnositi na kreditno zaduženje kod banaka, tako i na kupovinu robe na rate, plaćanje određenih usluga na rate, zimnice koji je obezbijeđen kroz socijalni program na rate, plaćanje odmora i oporavka penzionera na rate i slično”, kazao je Branko Vešović, predsjednik Saveza penzionera.
Iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) saopštili su da veći dio penzionera ima jednu ili više obustava na penziju.
“Obustave se mogu odnositi kako na kreditno zaduženje kod banaka, tako i na kupovinu robe na rate, plaćanje određenih usluga na rate, plaćanje zimnice obezbijeđene kroz socijalni program – na rate, plaćanje odmora i oporavka penzionera – na rate, i slično”, kazao je direktor Fonda PIO Ranko Aligrudić.
Podatak koliko penzionera je kreditno zaduženo nemaju ni Fond ni bankarski sektor. Iz Fonda PIO napominju da po zakonu nijesu dužni da vode statistiku o zaduženjima korisnika prava. U Centralnoj banci i u Udruženju banaka su nam takođe kazali da ne raspolažu takvim podacima.
“Kreditni registar ne raspolaže podacima koji se odnose na odobravanje kredita penzionerima, jer oni nijesu izvještajna kategorija u podacima koji se dostavljaju”, kazao je generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore Bratislav Pejaković.
Kako su penzioneri nakon povećanja minimalne penzije pohrlili da se zaduže u Fondu su zbog gužvi posebno organizovali rad kako bi izašli u susret svim zainteresivanima.
“Kako je nakon povećanja iznosa najniže penzije na 450 eura došlo do značajnog povećanja zahtjeva penzionera za ovjeru zabrane na penziju, Fond je organizovao rad na način da izađe u susret svim zahtjevima stranaka”, kazali su iz Fonda PIO.
Prema podacima Fonda PIO minimalnu penziju prima skoro 72 hiljade penzionera.
“Prema posljednjim statističkim podacima, koji se odnose na penziju za februar 2024. godine, isplaćenu u martu tekuće godine, najnižu penziju u iznosu od 450 eura isplaćujemo za 44.078 korisnika ovog prava po rješenju i 27.739 penzionera koji taj iznos primaju kroz razliku penzije, što ukupno čini 71.817 penzionera u Crnoj Gori”, kazao je Aligrudić.
Rast zaduženja nakon rasta primanja nije iznenađenje za bankare već svim zainteresovanima nude sve bolje uslove zaduženja.
“Povećanje primanja generalno omogućava solidniju osnovu za apliciranje kod kreditnog zaduženja. Predsjednik Udruženja banaka Crne Gore je istakao da su sve banke podržale inicijativu CBCG, želeći da osnaže povjerenje svojih klijenata i potvrde svoju društvenu odgovornost, to znači povoljnije kamatne stope za nove kredite za građane”, kazao je Pejaković.
Najavljuje da će kamatne stope za novoodobrene kredite građanima biti niže od 1 do 2% u odnosu na postojeće.
“Više banaka ne insistira na prenošenje primanja i otvaranje novog računa. Rokovi otplate su vrlo konkuretni ako kažemo da su do 10 godina, a iznosi preko 10.000 eura. Godina starosti se pomjerila pa ima banaka koje daju kredite do 78 godine starosti, što u ranijem periodu nije bilo moguće. Naknada za obradu kredita za online zahtjeve iznosi 0%, a ima banaka gdje ne insistiraju na zdrastvenom kartonu”, kazao je Pejaković.
