U Crnoj Gori je potrebno hitno djelovati kako bi prevazišli izazove povezane sa glamurizacijom kriminala i kršenjem zakona među mladima, a povjerenje u sistem ta populacija može obnoviti samo poboljšanim i češćim kontaktom sa relevantnim institucijama.
Sa događaja “CLEAR THE AIR” u organizacii NVO Juventas (foto: PR Centar)
To je saopšteno na događaju “CLEAR THE AIR – Dekonstrukcija glamurizacije kriminala, projekcija filma ‘City of Gods'”, koji je organizovala nevladina organizacija (NVO) Juventas u okviru festivala Seanema.
Izvršna direktorica Juventasa, Ivana Vujović, kazala je da se u posljednje vrijeme, kriminal pretvara u prave predstave za javnost, da ne samo da postaje glamurozan, već se, kako je pojasnila, normalizuje, približava komičnim formama.
“To nas postavlja pred ozbiljno pitanje moralnosti i društvene odgovornosti. Smatramo da je krajnje vrijeme da se ova tema shvati ozbiljno i da se preduzmu odgovarajući koraci. Posebno je važno uzeti u obzir da siromaštvo i nedostatak alternativa predstavljaju faktore zbog kojih djeca i mladi postaju ranjivi i skloni kršenju zakona”, ukazala je Vujović.
Smatra da mladima mora da se postave jasne granice, da se adekvatno reaguje na kršenje zakona i da im se pruži podrška i pomoć.
“Istraživanje koje smo sproveli u decembru 2021. godine pokazalo je da značajan procenat mladih, ima iskustvo sa kršenjem zakona, često iz zabave, te da značajan procenat maloljetnih lica ima iskustvo sa alkoholom. Istraživanje smo sproveli na uzorku od 197 učenika jedne srednje škole. U pitanju je pilot istraživanje, podatke treba uzeti sa dozom rezerve, ali su indikativni”, rekla je Vujović.
Svaki peti srednjoškolac učestvovao u grupnoj tuči
Prema njenim riječima, više od polovine ispitanih srednjoškolaca je navelo da vole da izazivaju sebe, rizikuju iz zabave, a uzbuđenje i avantura su im važniji od bezbjednosti.
“Polovina ispitanika iz tog pilot istraživanja je navelo da im časovi nisu zanimljivi, a da su krađe, tuče, vandalizam i korišćenje droga učestali u školama i školskom okruženju. Svaki šesti srednjoškolac/ka je naveo da je nekada nosio/la oružje kao što je palica ili lanac, a isto toliko njih je nekada nešto ukralo iz prodavnice ili robne kuće”, navela je Vujović.
Dodala je da je svaki peti srednjoškolac nekada učestvovao u grupnoj tuči.
“Svaki deseti je u pilot istraživanju naveo da je nekad povrijedio osobu korišćenjem palice ili noža. U drugom istraživaju, koje je reprezenzativno na nivou svih učenika srednjih, a sprovedeno je nedavno, svaki peti učenik je naveo da je bio žrtva vršnjačkog nasilja”, rekla je Vujović.
Polovina ispitanika smatra da policija sporo reaguje
Kada je u pitanju odnos sa policijom, pilot istraživanje iz 2021. godine, kako je istakla, pokazalo je da 81,5 odsto ispitanih srednjoškolaca smatra da se policija prema mladima skoro nikad ili ponekad odnosi sa poštovanjem.
“Njih 72,1 odsto vjeruje da skoro nikad ili ponekad policija donosi fer odluke kada se odnose prema mladima, a 41,7 odsto ispitanih srednjoškolaca smatra da nijesu obavezni da rade ono što im policija kaže, ako ne razumiju razloge, ili se ne slažu sa njima. Skoro polovina ispitanih srednjoškolaca smatra da bi policija sporo odreagovala, ukoliko bi ih pozvali da dođu na mjesto nasilnog zločina”, navela je Vujović.
Ukazala je da je na osnovu istraživanja i podataka jasno da je potrebno hitno djelovati kako bi prevazišli izazove povezane sa glamurizacijom kriminala i kršenjem zakona među mladima.
“Povjerenje mladih u društvene institucije mora biti obnovljeno, a to se može postići poboljšanim i češćim kontaktom između mladih i relevantnih institucija sistema. Neophodno je razviti programe koji će identifikovati mlade u riziku od sukoba sa zakonom i uključiti ih u programe podrške. Kroz zajednički napor društva, institucija i roditelja, možemo stvoriti okruženje u kojem će mladi razvijati pozitivan odnos prema zakonu i društvenim vrijednostima”, jasna je Vujović.
Savjetnik na Programu za jačanje kapaciteta, istraživanje i zagovaranje u Juventasu, Miloš Milačić, rekao je da su česte teme u popularnim pjesmama kriminal, nasilje, upotreba supstanci, kao i objektifikacija žena.
“To su neke od tema koje svakodnevno slušamo i vrlo je bitno da imamo ovakve tribine, da radimo ovakva istraživanja, kako bismo svi bili na oprezu u odnosu na uticaj kakav te pjesme i takva ostvarenja mogu imati na mlade. Postoji nešto što se zove umjetnički izraz i mi ne kritikujemo, niti stavljamo metu na lica tih izvođača, već samo ukazujemo na potencijalno negativne posljedice koje ovakva umjetnost može imati”, rekao je Milačić.
Podsjetio je da fenomen glamurizacije kriminala u popularnoj muzici nije nešto što postoji samo u savremenom dobu, već je postojalo kroz istoriju umjetosti, istoriju muzike, književnosti, slikarstva.
“Ovo nije ništa novo, samo je plasirano na drugačiji način, koji može imati negativan uticaj. Zato treba da više pričamo o tome da bismo imali zdravije društvo i da uvijek obraćamo pažnju na faktore koji utiču na formiranje vrijednosnih sistema, pogotovo kod mladih”, zaključio je Milačić.
Reditelj, Ilija Zeković, kazao je da film “City of Gods“, reditelja Fernanda Meirelesa, izašao 2002. godine, predstavlja jedan od najboljih filmova 21.vijeka.
“U pitanju je film koji je osvojio brojna internacionalna priznanja, ali ono zbog čega je danas predmet diskusije je upravo to što se, kao glavne teme filma, prožimaju organizovani kriminal, korupcija i uticaj koji imaju na živote mladih. Priča je smještena u Brazilu 60 i 70 godina prošlog vijeka. Radi se o jako dinamičnom filmu, vrlo posebnom svijetu, koji reditelj gradi i priči koja će vas od početka do kraja držati u neizvjesnosti”, rekao je Zeković.
Saglasan je da umjetnička djela, bez obzira da li se radi o filmovima, knjigama, pjesmama, treba posmatrati sa kritičkim stavom i rezervom.
“I ovaj film nam se u jednom trenutku može učiniti kao film koji glorifikuje nasilje i kriminal, međutim, kako priča bude odmicala, svi ćete primijetiti da je poenta u nečemu drugom. Često se, kod nas, izgovara rečenica da na mladima svijet ostaje, samo što se nekad postavlja pitanje kakav nam svijet ostaje i sa kakvim vrijednostima, ambicijama i željama mi odrastamo u svijetu, koji je možda pogrešne vrijednosti nametnuo kao glavni cilj”, istakao je Zeković.
Događaj je dio projekta “Clear the Air”, koji je realizovao Juventas, a koji su finansirali OSCE-a, Vlada Republike Italije i Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala.
