Herceg Novi, PR pres servis – Film „Vidra“ donosi snažnu poruku o važnosti prepoznavanja i prevazilaženja ličnih trauma, ali i ohrabruje mlade i društvo u cjelini da otvoreno razgovaraju o problemu nasilja među mladima.
To je poruka sa prve pres konferencije Filmskog festivala Herceg Novi povodom crnogorske premijere Filma „Vidra“, prikazanog sinoć na Kanli Kuli.
Reditelj Srđan Vuletić rekao je da su sretni i počašćeni što je film „Vidra“ otvorio FFHN.
„Iako je u pitanju crnogorski film, rađen je u većinskoj produkciji Crne Gore, uz koprodukcije iz Italije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Kosova. Nama je bilo važno da film predstavimo publici koja razumije sve nijanse koje nosi priča, pa je FFHN festival bio logičan izbor nakon sarajevske premijere“, kazao je Vuletić.
„Vidra“ je, prema riječima reditelja, prije svega film o borbi sa traumom i procesu njenog prevazilaženja.
„Naš film pokušava da ohrabri ljude da razumiju vlastite traume kao alatku – tek kad ih prepoznamo, možemo krenuti putem njihovog rješavanja. Glavna junakinja prolazi put od djevojke na koju svijet utiče, do djevojke koja sama utiče na svijet. Ona dolazi do spoznaje da trauma nije nešto od čega treba bježati, već iskustvo koje se može pretvoriti u nešto pozitivno za budućnost“, pojasnio je Vuletić.
Istakao je da ovo nije priča ispričana na ‘Disney’ način.
„Trauma o kojoj govorimo je drugačija, kompleksna i predstavljena na poetičan, metaforičan način“, rekao je Vuletić.
Govoreći o saradnji sa mladih glumcima, Vuletić je kazao da nije bilo ustupaka u odnosu na profesionalne produkcije:
„Nismo mijenjali ritam snimanja, niti storyboard. Mladi glumci su iznijeli svoje uloge maksimalno ozbiljno, bez ustupaka. Zapravo, oni su od nas zahtijevali da damo maksimum. Bilo je jasno da možemo dobiti što god poželimo, ali onda odgovornost je bila na nama da viziju izguramo do kraja“ kazao je Vuletić.
Komentarišući naziv filma „Vidra“, Vuletić je pojasnio da je inspirisan životnjom karakterističnom za podneblje Skadarskog jezera i da nosi posebnu simboliku.
„Vidra je svojevrsna vizualna metafora traume glavne junakinje. Iako je fizički nikad ne vidimo, ona postoji kao njena imaginacija, njena unutrašnja slika. Na kraju filma, bez otkrivanja detalja, upravo se u motivu vidre prepliću i trauma junakinje i trauma njenog oca,“ naveo je Vuletić.
Scenarista Stefan Bošković naglasio je da iako se radi o tinejdžerki, da nije riječ samo o priči o jednom adolescentnom iskustvu, već o pokušaju da se razumije cijela generacija i njihova percepcija odnosa, nasilja i sazrijevanja.
Kazao je da je proces pisanja bio zahtjevan i uključivao je i razgovore sa mladima.
„Angažovao sam mnogo djece. Dok su čitali dijelove scenarija, pitao sam ih kako bi reagovali u datim situacijama. Posebno me zanimalo kako bi djevojke odgovorile u trenucima nasilja ili konflikta. To mi je pomoglo da shvatim granicu između onoga što ja mislim i onoga što one doživljavaju“, pojasnio je Bošković.
Ukazao je da je posebno odgovorno kada muškarac piše o iskustvima djevojčica i djevojaka
„To je osjetljiva tema. Nije dovoljno samo napisati priču, već je važno razumjeti i odgovornost. Nasilje je prisutno svuda u našim životima i mislim da je jako važno o tome govoriti objektivno i precizno, posebno kada je riječ o odnosima muškaraca prema djevojčicama i djevojkama. To je suština ovog filma“, naveo je Bošković.
Dodaje da bez perspektive tinejdžerke Vidra ne bi mogla da funkcioniše.
„To je priča o problemu koji se desi između prijatelja, prvi put, i svi to pokušavaju da riješe. Postoji osjećaj pokore, ali i solidarnosti. Mladi odnose proživljavaju na svoj način i to je ono što je mene zanimalo“, naveo je Bošković.
Kazao je da su se on i Vuletić pitali kako film treba da se završi.
„Da li će neko prijaviti nasilje? Na kraju smo shvatili – moraju. Jer jedino na taj način priča može da otvori prostor za promjenu“, naveo je Bošković.
Istakao je da film ne nudi gotove formule, već postavlja pitanja i otvara prostor za razgovor.
„Pišem samo stvari koje osjećam. Mislim da je važno da se o nasilju govori, posebno među mladima, jer to nije nešto što se smije prećutati. U tome vidim i smisao Vidre – da otvori diskusiju i da nas natjera da mislimo o odgovornosti“, zaključio je Bošković.
Glumica Maša Drašler, koja u filmu filmu glumi Hanu, kazala je da se iz lične perspektive nije mogla poistovjetiti sa iskustvom koje ima Hana, navodeći da je kroz snimanje razumjela i povezala se sa njenim načinom razmišljanja.
„Priča je, zapravo, generacijska, jer se dotiče teme vršnjačkog nasilja koje je danas itekako prisutno. Mislim da to ljudi moraju shvatiti, jer samo tako se može mijenjati stanje. To je tema od velike važnosti za moju generaciju“, navela je Drašler.
Istakla je da je ekipa na snimanju bila divna prema mladima, navodeći da je to je presudno da se glumac može prepustiti i dati svoj maksimum.
Glumac Savin Perišić, koji u filmu glumi Balšu,rekao jeda je lik kojeg glumi veoma nesiguran, navodeći da shvata zašto se ponekad tako ponaša, ali da ne opravdava to što je uradio.
Istakao je da vjeruje da vjeruje da ovaj film nosi snažnu poruku i da može da promijeni ljudima mišljenje.
Pokrovitelji 38. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Opština Herceg Novi, a izvršni producent Javna ustanova kulture „Herceg-fest“.
