Srpska pravoslavna crkva i vernici obilježavaju Preobraženje Gospodnje. Praznik je posvećen trenutku kada se, kako kaže hrišćansko predanje, Hristos na gori Tavor pred apostolima preobrazio i zasijao kao sunčeva svjetlost.
Prema narodnom predanju, počinju da se preobražavaju i gora i voda, najavljujući skoru jesen. U pravoslavlju se ubraja u 12 velikih Hristovih praznika.
Preobraženje je posvećeno Hristovom preobraženju na gori Tavor, kada je najavljeno stradanje i slava Sina Božijeg. Jednoga dana, treće godine propovjedi na zemlji, Isus radi molitve povede apostole Petra, Jakova i Jovana na goru Tavor.
Dok se molio, njegovo lice se izmijeni i zasija kao sunce, a odjeća postade sjajna i bijela kao snijeg, kaže Biblija. Tako se on preobrazi pred njima, čime se prvi put božanska priroda Isusova učinila vidljivom.
Na ikoni Preobraženja predstavljen je Isus Hristos na gori u bijeloj odjeći, okružen svjetlošću, sa Ilijom i Mojsijem. Dok ih blagosilja, iz njega se širi svjetlost. Na desnom vrhu stoji Mojsije i drži tablice Zakona, na lijevom prorok Ilija. Ispod planine leže trojica učenika, Petar, Jakov i Jovan.
Preobraženje Gospodnje je u pravoslavlju poznato i kao ljetnje Bogojavljenje, jer su se i tada otvorila nebesa i začuo glas Boga Oca. Vjeruje se da se, uoči praznika, na nebu otvaraju „Božja vrata“ na kojima se pojavljuje sam Gospod i ispunjava želje.
Posna trpeza, osvještavanja grožđa i vezivanje konca
Preobraženje uvijek pada u vrijeme Gospojinskog posta. Zato je praznična trpeza uvijek posna, obogaćena ribom i vinom.
U crkvama, na kraju svetih liturgija, osvještava se grožđe i dijeli narodu, u znak zahvalnosti Bogu na plodovima koje daje zemlja, a u krajevima gdje nema grožđa, drugo voće.
Brojni su hramovi posvećeni ovom prazniku, u mnogim mjestima održavaju se vašari.
Na Preobraženje se preobražava list u gori i kamen u vodi, lišće počinje da žuti i opada, a voda biva hladnija. Na Preobraženje se i nebo, u gluvo doba noći, tri puta preobražava.
Žene uoči Preobraženja vežu crveni ili bijeli konac oko ruke i požele želju. Ako se konac ne prekine u toku dana, želja će se ispuniti.
Poslednji dan za kupanje u rijekama
Svaki praznik i njegovi običaji vezani su i za godišnje doba. Zato se u narodu obično kaže da od Preobraženja uglavnom više nema velikih vrućina.
U narodu se slavi Preobraženje kao prelaz iz ljetnjeg u zimski period, kad vazduh i voda postaju hladniji, lišće počinje da žuti i sve u prirodi što je do tada bujalo, polako vene.
Već oko Preobraženja prolaze nesnosne vrućine i vrijeme postaje hladnije, naročito noću. Zbog te promjene u prirodi nastala je u narodu izreka: „Preobraženje je, preobražava se i gora i voda“.
Takođe se nekad vjerovalo da je Preobraženje poslednji dan za kupanje u rijekama.
Šta sve ne bi trebalo da se radi
Prema narodnom vjerovanju, na ovaj dan se ne radi, takođe, na ovaj dan ne treba preko dana spavati, jer ko tada odspava, preobraziće se, pa će cijele godine biti dremljiv.
Nije dobro ni da neko plače jer će plakati cijele godine, a ni da ljudi cio dan provedu u kafani – da im ne pređe u naviku i da ne postanu rasipnici.
S druge strane, ono što se preporučuje jeste da se tog dana prvi put proba grožđe – kao simbol blagoslova i novog početka.
Vjeruje se da ako je na Preobraženje lijepo vrijeme, naredne godine neće biti dobra letina. Ako je dan oblačan ili kišovit – očekuje se plodna godina.
