Povodom obilježavanja 33 godine od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore i ponovnog podnošenja inicijative za podizanje spomenika žrtvama deportacije, predsjednici Opštine i SO Herceg Novi, Stevan Katić i Miloš Konjević, sastali su se sa predstavnicima NVO Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje i Centar za žensko i mirovno obrazovanje – ANIMA, koje su pokretači inicijative, i porodicama žrtava.
Lokalna samouprava je, kao i prethodnih godina, iskazala žaljenje zbog stradanja žrtava, pokazala spremnost da podrži inicijativu i ukazala inicijatorima na proceduralne korake koje moraju ispuniti kako bi došlo do postavljanja spomen obilježja.
Uz pijetet prema žrtvama i njihovim porodicama, istaknuto je da lokalna samouprava, grad Herceg Novi i građani nisu bili donosioci odluke, već je država bila ta koja je odredila da te 1992. godine Herceg Novi bude mjesto izvršenja ovog strašnog čina.
Takođe, ukazano je da shodno Zakonu o spomen-obilježjima, zahtjev nevladinih organizacija ANIMA, HRA i CGO, mora da bude formalizovan i prihvaćen od strane Ministarstva unutrašnjih poslova (u čijem vlasništvu je plato ispred OBHN gdje se spomen obilježje planira) i Ministarstva kulture i medija, odnosno Vlade Crne Gore koja mora dati saglasnost da spomen-obilježje može biti podignuto prije isteka roka od 50 godina od dana kada se događaj zbio, kako je to Zakonom predviđeno.
Na taj način, Opština Herceg Novi je spremna da zahtjev za postavljanje uvrsti u sveobuhvatni Program postavljanja spomen-obilježja na teritoriji opštine Herceg Novi, a o kojem će se izjasniti odbornici SOHN.
Sastanku su prisustvovali i glavni administrator OHN, Nenad Đorđević, sekretarka za kulturu i obrazovanje, Ana Zambelić Pištalo, Alen Bajrović, sin stradalog Osma Bajrovića, Sejda Krdžalija, majka stradalog Sanina Krdžalije, i Hikmeta Prelo koja je izgubila sina Amera, brata Himza Čengića i zeta Smaila Hasanbegovića.
