U eri interneta i društvenih mreža, način na koji konzumiramo vijesti se drastično promijenio. Nekada je čitanje novina uz jutarnju kafu bilo nezaobilazni ritual, ali danas su društvene mreže poput Fejsbuka i Tvitera postale primarni izvor informacija za mnoge.
Ilustracija (Foto: Pixabay)
Borba štampanih medija za relevantnost
Uprkos dominaciji društvenih mreža, Indija je na putu da do 2026. godine postane peto najveće tržište novina u svijetu po prihodima i da do 2025. godine pretekne Kinu po broju čitalaca novina. Međutim, globalno gledano, tiraži novina bilježe značajan pad jer su ljudi, po sili navike, počeli da se oslanjaju na društvene mreže za svoje dnevne doze vijesti i stavova.
Štampani mediji se bore za relevantnost u doba interneta, a komodifikacija vijesti je promijenila novinarstvo na globalnom nivou. Na nama je da se angažujemo u razlikovanju mišljenja od činjenica i hvalisanja od dokaza u novom, post-istinskom svijetu u kojem živimo.
Lažne vijesti i manipulacija algoritmima
Sa pojavom društvenih mreža i interneta, lažne vijesti su počele da šire svoje pipke. Širom svijeta raste manipulacija algoritmima društvenih mreža i pretraživača kako bi se doprlo do šire publike i obmanjivali konzumenti vijesti. Lažni video klipovi, vijesti sa montiranim medijskim logotipima, botovi, plaćeni komentatori postali su uobičajena pojava.
Stvari se komplikuju kada čitaoci ne provjere činjenice. Oni imaju tendenciju da prihvate ono što vide, čitaju i čuju kao nepobitnu istinu. Zato je konj lažnih vijesti već pobjegao iz štale i juri punom brzinom.
Društvene mreže diktiraju koje vijesti vidimo
Društvene platforme vladaju kada je riječ o vijestima i informacijama koje konzumiramo. Naši prijatelji na društvenim mrežama su preuzeli ulogu urednika odlučujući šta ćemo vidjeti. Članak se obično „lajkuje“ i dijeli više puta prije nego što ga mnogi vide u svom feedu.
Očigledno je da društvene mreže i vaši prijatelji vrše značajnu kontrolu nad tim koje vijesti vidite, a koje ne. U doba društvenih mreža, vijesti putuju brzinom svjetlosti. Sa sužavanjem raspona pažnje, današnje vijesti će sjutra biti papir za ribu i čips. Tamo je svijet gdje pas jede psa.
Kada neka priča postane viralna na Fejsbuku ili Tviteru, svake druge novine se kače za istu priču i ažuriraju je na svojim sajtovima kako bi privukle saobraćaj. I štampani i elektronski mediji moraju da budu u toku sa trendovima da bi ostali na površini.
Uticaj društvenih mreža na novinarstvo
Uspon društvenih mreža nije uticao samo na način na koji publika konzumira vijesti, već i na samu novinarsku profesiju. Novinari sada moraju da budu prisutni na platformama poput Tvitera i Fejsbuka, ne samo da bi dijelili svoje priče, već i da bi pratili trendove, prikupljali informacije i stupali u interakciju sa svojom publikom.
Društvene mreže su takođe omogućile pojavu „građanskog novinarstva“, gdje obični ljudi mogu da izvještavaju o vijestima i dijele ih sa širokom publikom. Ovo je dovelo do demokratizacije novinarstva, ali i do zabrinutosti oko kvaliteta i pouzdanosti informacija koje se šire na ovaj način.
Tradicionalne medijske kuće moraju da pronađu ravnotežu između brzine koju zahtijevaju društvene mreže i temeljnosti koju zahtijeva kvalitetno novinarstvo. Instant objavljivanje i viralno širenje priča mogu biti primamljivi, ali novinarski integritet i tačnost uvijek moraju biti na prvom mjestu.
Budućnost novinarstva u digitalnom dobu
Kako se medijski pejzaž nastavlja mijenjati pod uticajem tehnologije i društvenih mreža, budućnost novinarstva će zahtijevati kontinuiranu adaptaciju i inovacije. Medijske kuće će morati da pronađu nove poslovne modele kako bi ostale održive u eri gdje su vijesti često besplatne i lako dostupne.
Istovremeno, uloga profesionalnih novinara kao čuvara istine i nosilaca odgovornosti će postati još važnija. U moru informacija i dezinformacija, pouzdani i kredibilni izvori će biti dragocjeni.
Obrazovanje publike o medijskoj pismenosti će takođe biti ključno. Čitaoci i gledaoci moraju biti opremljeni vještinama da kritički procjenjuju informacije koje primaju, provjere izvore i prepoznaju lažne vijesti.
Dok se svijet novinarstva nastavlja razvijati, suština profesije ostaje ista – težnja za istinom, služenje javnom interesu i davanje glasa onima koji se često ne čuju. Bez obzira na platformu ili format, ove vrijednosti moraju ostati u srcu novinarstva ako želimo da ono opstane i napreduje u digitalnom dobu.
