Glasanje za Rezoluciju o Srebrenici bio bi katastrofalan potez Crne Gore, ocijenio je predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević.
(Foto: DNP)
On je, u Jutarnjem programu Radio Televizije Republike Srpske (RTRS), kazao da Crna Gora treba da glasa protiv rezolucije.
„U slučaju donošenja takve rezolucije, i Crna Gora pristaje i prihvata da je genocidna država, zajedno sa Srbijom i Republikom Srpskom, pošto smo u tom periodu, 1995. godine, bili u zajedničkoj državi“, rekao je Knežević.
Crna Gora, prema njegovim riječima, ni na koji način ne bi izbjegla i sopstvenu odgovornost ukoliko bi glasala za rezoluciju.
“Saopštio sam premijeru Milojku Spajiću, nakon što se pojavila tviter objava Milana Niča, da bi to bio katastrofalan potez za Crnu Goru, koji bi uveo u ozbiljnu nestabilnost, i saopštio sam mu da dobro razmisli“, naveo je Knežević.
On je naveo da postoje različite izjave i najave koje se odnose na to kako će Crna Gora glasati.
“Čak se pominju neki amandmani, pa ministar spoljnih poslova kaže da nema nikakvih amandmana, da bismo danas dobili posljednju informaciju da Sjedinjene Američke Države uopšte nijesu upoznate sa bilo kakvim amandmanima niti da se oni pišu uz njihovo posredovanje“, dodao je Knežević.
To, kako je rekao, najbolje govori o tome da u ovom trenutku ni Spajić, a ni Vlada još ne znaju kako će glasati.
Knžević je poručio da to nije obično glasanje.
„To je glasanje u kojem će i Crna Gora postati genocidna država. Mislim da mi nemamo pravo kao generacija političara koja u ovom trenutku opredjeljuje određene društveno-političke procese i u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu da budemo dio jedne takve sramote“, rekao je Knežević.
Na pitanje postoje li amandmani Crne Gore na Rezoluciju, on je odgovorio da su o njima saznali iz određenih medija.
„Imali smo saopštenje ministra vanjskih poslova da ne postoje ti amandmani, da još nijesu napisani, dok je poslanica Pokreta Evropa sad (PES) saopštila da su ti amandmani mjera mogućeg, neko najoptimalnije rješenje koje abolira i Srbiju i Republiku Srpsku i srpski narod od onoga što se desilo u Srebrenici“, naveo je Knežević.
U ovom trenutku, kako je kazao, niko sa sigurnošću ne može reći postoje li ti amandmani.
On je naveo da u Crnoj Gori živi oko 40 odsto građana koji se izjašnjavaju kao Srbi.
Komentarišući izjavu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića koji je kazao da Crna Gora ima zvaničan stav po tom pitanju, Knežević je rekao da mu je žao je što Milatović taj stav nije saopštio pred glasanje u drugom krugu predsjedničkih izbora.
„Jer ne bi postao predsjednik države, jer je isključivo zahvaljujući srpskim glasovima, okupljenim oko naše koalicije, postao predsjednik države“, naveo je Knežević.
On je kazao da je prije dva ili tri mjeseca najavio da bilo kakva nova rezolucija u Crnoj Gori ili van nje može dovesti u pitanje Vladu Spajića.
To je, kako je dodao Knežević, saopštio i Spajiću.
„Ako je Crnoj Gori bilo stalo do nekih amandmana i do toga da dođe do pomirenja na Zpadnom Balkanu, valjda je bilo logično da se prvo konsultuje sa Republikom Srpskom i Srbijom“, rekao je Knežević.
On je kazao da vjeruje da još postoji prostora da Spajić, kao premijer, odustane od glasanja za rezoluciju.
Knežević je ocijenio da će, ukoliko Crna Gora bude glasala ta rezoluciju i Srebrenici, to nepovratno ugroziti odnose sa Srbijom i Republikom Srpskom.
„Posebno želim da potenciram, i Spajić i Mlatović su bili u mnogo boljim, prisnijim poslovnim i ljudskim vezama sa Dodikom nego što sam bio ja. Njihov i poliitčki pokret i formiranje te njihove političke ideje, još dok su bili ministri u vladi Zdravka Krivokapića, je u značajnom mjeri naslanjano na ljude iz Republike Srpske, posebno na ljude iz Trebinja“, naveo je Knežević.
Prema njegovim riječima, u ovom trenutku ne postoji logično objašnjenje zašto bi Crna Gora glasala za rezoluciju.
„Ako ne može da glasa portiv, kao što bih uradio ja da sam na mjestu Spajića, onda makar neka budu uzdržani“, kazao je Knežević.
Na pitanje kako će različiti stavovi uticati na dalju saradnju koalicje Za budućnost Crne Gore i PES-a, on je odgovorio da će to uvesti u ozbiljnu političku krizu.
„Mi teško možemo prihvatiti da Crna Gora ponovo poslije 2020. godine postane antisrpska, da učestvuje u izglasavanju nečega što bi predstavljalo trajni žig za srpski narod i za Srbiju i Republiku Srpsku“, kazao je Knežević.
On je apelovao na Spajića da, kako je naveo, dobro sagleda situaciju i ne učini ništa zbog čega će se kasnije kajati.
„Jer nijedna ni premijerska funkcija niti bilo kakvo tapšanje ljudi iz zapadnih ambasada nije vrijedno suda istorije sopstvenog naroda, koji ti je dao podršku“, rekao je Knežević.
Upitan kakav je stav građana Crne Gore po pitanju rezolucije, on je kazao da je njegov utisak da smatraju „da su ove rezolucije više postale tendeciozno dosadne“.
„Da je svakome jasno, čak i predstavnicima bošnjačkog naroda i samim Bošnjacima sa kojima sam razgovarao da postaje malo degutantno da se žrtve u Srebrenici svakodnevno povezuju sa genocidom. To najbolje pokazuje da ne postoji ni pijetet ni osjećaj prema tim žrtvama“, rekao je Knežević.
On je naveo da je njegov utisak da građani Crne Gore u značajnoj mjeri ne podržavaju da Crna Gora glasa za rezoluciju.
„Ako je nekome stalo da podnosi amandmane na način da pomiri Zapadni Blakna, onda neka podnese amandmane za sve stradale žrtve na prostoru bivše SFRJ“, kazao je Knežević.
On je pitao zašto srpske žrtve niko ne smje da spomene.
„Kad god spomenete žrtve srpskog naroda, odmah nam govore da treba se okrenemo budućnosti i da nas čeka evropski put“, dodao je Knežević.
Na pitanje kako srpski narod treba da se odnosi prema rezoluciji ako ona bude usvojena u Ujedinjenim nacijama, on je odgovorio da misli da treba da je praglasi ništavnom i nesprovodivom na teritoriji Crne Gore, Srbije i Republike Srpske.
