Dok se vrhunski brendovi poput Gučija i Prade pripremaju da prijave milijarde eura prihoda ovog mjeseca, falsifikovana luksuzna roba na ulicama Napulja takođe donosi nevjerovatnu količinu novca – za mafiju. Živahni grad na jugu Italije je polazna tačka italijanskog tržišta falsifikata, koje se procjenjuje na 6 do 7 milijardi eura.
Napulj (Foto: Pixabay)
Tamo cvjeta prodaja lažnih tašni, naočara za sunce, odjeće i obuće, koje se prodaju kupcima spremnim da kupe ‘lažnjake’ za sitan novac.
“Koji brend volite? Koje boje, koji model?” pita uporni prodavac na „pijaci falsifikata” koja se nalazi u dijelu grada sa udaljenim ulicama u blizini glavne gradske željezničke stanice.
Muškarci stižu noseći natrpane plave plastične kese iz kojih vire Guči bejzbol kape, Fendi novčanici, Erme kaiševi i svijetlo narandžaste kutije za cipele Lui Viton, koje se prodaju na klimavim stolovima za djelić cijene od originala.
Falsifikovanje je globalni fenomen, bilo da se radi o lažnoj modi, igračkama, elektronici, hrani ili lijekovima. OECD procjenjuje da oni čine 2,5 odsto svjetske trgovine.
Ali Italija, dom najluksuznijih modnih brendova, prednjači u zaplijeni falsifikata u Evropskoj uniji sa čak 63 odsto od ukupnog broja zaplijenjenih artikala 2022, prema novembarskom izvještaju EU. A upravo u Napulju falsifikati nalaze jedinstveno plodno tlo, što mu donosi titulu neprikosnovene evropske prijestonice lažnjaka.
Sve faze lanca snabdijevanja krivotvorenom modom, od proizvodnje i skladištenja do distribucije i prodaje, nalaze se u tom gradu, u kojima dominira lokalna mafija Kamora.
Lak novac
Falsifikovanje je veoma važno jer je znak upozorenja koji signalizira opasniji zločin, rekao je potpukovnik Đuzepe Evanđelista, šef napuljskog odjeljenja finansijske policije Italije, Guardia di Finanza.
Iako je manje unosan od prodaje droge, falsifikovanje stvara novac, doprinosi pranju novca od droge i relativno je nisko rizično jer su zatvorske kazne daleko manje od onih za nasilnije zločine.
Ne moraju da traže klijentelu… turisti prolaze ulicom, kupuje se torba i to stvara profit kriminalnoj organizaciji, rekao je Evanđelista za AFP.
Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova pokazuju da je napuljska policija od 2018. do 2022. zaplijenila blizu 100 miliona predmeta u vrijednosti više od 470 miliona eura, što je oko 14 odsto vrijednosti sve falsifikovane robe zaplijenjene u Italiji.
U Napulju je falsifikovanje pravi paralelni privredni sektor, kojim upravljaju domaća i strana mafija, kaže se u vladinom izvještaju za 2021. Grad se čak naziva “centrom izvrsnosti” za falsifikovanje.
Zanatsko nasljeđe krojenja i šivenja, međunarodna luka, visoka nezaposlenost i priliv jeftine strane radne snage doprinijeli su procvatu falsifikovanja, koji nije bio ugušen dugotrajnom tolerancijom lokalnog stanovništva prema kršenju pravila.Kamora i Kina Dok se roba boljeg kvaliteta proizvodi lokalno, većina uvozne robe dolazi iz Kine i Turske.
Falsifikatori biraju transportne luke EU, poput Roterdama, ili one sa manje striktnim nadzorom, poput Grčke i Bugarske, odakle se roba kamionima dostavlja u Italiju
Zatim se dorađuje ili prerađuje u radionicama u regionu Kampanije koristeći jeftinu ilegalnu radnu snagu.
Etikete se često prišivaju na kraj, što carini otežava uočavanje falsifikata. Mafija takođe kontroliše distribuciju, bilo putem sopstvenih prodajnih kanala ili pritiskom na vlasnike prodavnica da prodaju lažnu robu među svojim originalnim artiklima.
Policijska istraga 2022. otkrila je da su prodavci na uličnim pijacama u Napulju plaćali mafiji do 200 eura nedjeljno za njihove tezge ili su ih tjerali da kupuju njihovu robu.
Kao rak tržišta
Negativan uticaj falsifikovanja na privredu je ogroman, posebno u smislu smanjene tražnje, izgubljenih poslova i neplaćenih poreza.
Italijanska vlada ga je procijenila na 17 milijardi eura u 2020, godini u kojoj je ekonomska aktivnost snažno smanjena zbog koronavirusa.
Vrhunski brendovi troše milione na borbu protiv falsifikata. U 2017, Lui Viton je pokrenuo više od 38.000 slučajeva protiv falsifikovanja širom svijeta, navodi se na veb stranici brenda.
Čak i manje kompanije sada osnivaju odjeljenja za pravnu zaštitu i sve više ulažu u tehnologiju praćenja.
Lokalni preduzetnik u Napulju je čak osnovao “Muzej pravog i lažnog” da bi edukovao potrošače, ali je on zatvoren prošle godine.
Njen lider Luiđi Đamundo rekao je da je više od 32.000 malih modnih kompanija u Kampaniji ugroženo nelojalnom konkurencijom. – Ovo je rak koji se učahurio na našem tržištu, rekao je Đamundo. Edukacija potrošača je ključna.
Istraživanje iz 2023. pokazalo je da bi trećina građana EU razmotrila kupovinu falsifikata ako su originali preskupi.
Među mladima je takvih 50 odsto. Ali izgleda da na ulicama Napulja kupci ne brinu o tome.
Nemam ništa protiv, rekla je Katarina (17), koja je upravo na pijaci kupila lažni ISL novčanik za 11 eura. Original košta više od 300.
– Nije bitna etiketa, već da li mi se predmet sviđa, dodala je ona.
