Prošle su tri godine od kad je na parlamentarnim izborima 3'0. avgusta 2020. godine nakon tri decenije vlasti smijenjena Demokratska partija socijalista (DPS). Danas se stiče utisak da u Crnoj Gori buja parlamentarna demokratija i da je napokon došlo vrijeme da država krupnim koracima krene ka EU, mada i da nova politička većina ima problema i propusta.
(foto: Guliver)
Iz štabova tadašnje opozicije čulo se 30, avgusta 2020. godine – “desila se sloboda”. Dio javnosti je slavio, a mediji su prenosili informacije o rekordnoj izbornoj izlaznosti.
Zvanični podaci pokazuju da je na izborima 30. avgusta 2020. godine glasalo više od tri četvrtine građana Crne Gore, dakle 410 hiljada građana. To je više nego 2016. godine kada je glasalo 73,4 odsto birača.
Izborni dan protekao je mirno. Rezultati su pokazali da je koalicija “Odlučno za Crnu Goru! DPS – Milo Đukanović” osvojila je 30 mandata, koalicija “Za budućnost Crne Gore” 27, koalicija “Mir je naša nacija” deset, a platforma “Crno na bijelo” četiri mandata.
Do tada javnosti manje-više nepoznat, profesor na Univerzitetu Crne Gore Zdravko Krivokapić bio je na čelu liste koalicije “Za budućnost Crne Gore”. Od te, za dio javnosti istorijske 2020. godine, promijenile su se dvije Vlade, dogodio se popriličan broj političkih turbulencija, ali i izmjena na ministarskim mjestima.
Šta to narod u Crnoj Gori danas ima od političkih promjena?
Sagovornici Portala RTCG kazali su da su ove tri godine obilježila istorijska dešavanja, velika očekivanja ali i razočarenja.
Predstavnik koalicije “Za budućnost Crne Gore” (ZBCG) Milun Zogović rekao nam je da je 30. avgust jedan od najznačajnijih datuma.
“Velika pobjeda nad Đukanovićem na izborima 30. avgusta 2020. godine jedan je od najznačajnijih datuma u novijoj političkoj istoriji Crne Gore. Svjedoci smo da se nakon tog velikog datuma Crna Gora koprca u raljama ideološkog, političkog i kriminalnog nasleđa Đukanovićevog režima. Zbog očuvanja upravo tih najgorih tekovina bivšeg režima predstavnicima srpskog naroda i tradicionalne Crne Gore oličenih u koaliciji ZBCG nije bilo dozvoljeno da participiraju u vlasti iako su dali najveći doprinos padu Đukanovićevog režima. Proces rastakanja te velike narodne pobjede otpočet je formiranjem ekspertske vlade na čelu sa Zdravkom Krivokapićem kao umetnutim stranim tijelom u političkom životu Crne Gore sa jasnim zadatkom očuvanja političkih i ideoloških tekovina prethodnog diktatorskog režima, a nedostatak borbe protiv kriminala i korupcije pravdan je floskulom da neće biti revanšizma”, izjavio je Zogović za Portal RTCG.
Naglasio je i da je taj proces nastavljen.
“Proces rastakanja te velike pobjede nastavljen je i formiranjem 43. Vlade Crne Gore koja je izglasana glasovima pobijeđene Demokratske partije socijalista. U susret 30. avgustu 2023.godine ako je vjerovati najavama koje dolaze od mandatara Spajića suočavamo se sa finalnim pokušajem dokusurivanja svih dostignuća velike narodne pobjede od 30. avgusta 2020. godine gdje se kroz njegove tradicionalne saveznike Đukanoviću nudi gotovo polovina izvršne vlasti. To je svakako praćeno diskriminacijom srpskog naroda čijim presstavnicima se želi uskratiti pravo da participiraju u vlasti iako Srbi procentualno čine više od trećine stanovnika Crne Gore. Dinamika i mogućnost finalizovanja ovog scenarija zavisiće od odnosa građana Crne Gore, čija se jasno iskazana volja i na predsjedničkim i na parlamentarnim izborima na ovaj način želi pogaziti”, poručio je Zogović.
Ukazao je da se vrijednost 30. avgusta mora sačuvati.
“Eventualni uspjeh tog pogubnog scenarija i takav razvoj događaja bio bi završni politički pucanj u slobodarska dostignuća velike narodne pobjede od 30 avgusta 2020. godine. A odbrana tih dostignuća mora biti prioritetan zadatak slobodne Crne Gore”, zaključio je Zogović.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Andrija Nikolić, ocijenio je da je Crna Gora tokom prethodne tri godine postala sinonim za krizu, te da to nije izolovani utisak nekoga ko govori u ime opozicije.
“Naši medjunarodni partneri bili su čak pretjerano jasni i direktni povodom sagledavanja stanja u Crnoj Gori nakon političkih promjena 2020-te. Ocjene poput onih da je ‘Crna Gora postala rak rana regiona’, te da je ‘ pred institucionalnim kolapsom’ nikad nijeste mogli čuti do 2020.godine. Nesporno je da je Demokratska partija socijalista 30. avgusta 2020. godine na izborima platila cijenu dugog trajanja na vlasti, ali isto tako, za ove tri godine ubjedljivo se pokazalo da svaka promjena, nije nužno dobra”, kaže on.
Ističe da je nova parlamentarna većina podredila interese građana neutoljivoj želji da uništi DPS.
“Zaokupljeni političkim revanšizmom, za tri godine nijesu stigli da se primaknu ni milimetar bliže EU. Principi na kojima su se domogli vlasti, kritikujući neke loše prakse iz vremena prethodnog režima, pali su u vodu, jer se potvrdilo da je većina iz posttridesetoavgustovskog perioda, doživljavala državu isključivo kao politički plijen. U medjuvremenu se otišlo toliko daleko u razradi antievropskih praksi, da su se čak obarali kriterijumi na konkursima, samo da bi se partijski zapošljavalo. Otuda sve više građana pravilno razumije da današnje insistiranje pojedinih političkih partija na očuvanju izborne volje iz 30. avgusta 2020, nije ništa drugo do vapaj za očuvanjem političkog monopola nad funkcijama i privilegijama”, navodi Nikolić u komentaru za Portal Javnog servisa.
Osvrnuo se i na rezultate prethodne dvije vlade:
“Zar nas činjenica da već godinu dana nemamo vladu, ne uvjerava da je u post-tridesetoavgustovskoj Crnoj Gori bilo veoma malo, ili nimalo političke volje da se ide naprijed. Ne raduje me to što kao predstavnik opozicije ne uspijevam da izdvojim neke pozitivne karakteristike u radu prethodne dvije vlade. Koliko su bile uspješne najbolje svjedoči činjenica da su obje smijenjene u Parlamentu, kao i da su zavrijedile najgore izvještaje o napretku, otkad Brisel ocjenjuje rad crnogorskih vlada.”
Ni danas, kako kaže, ne vidi neku kvalitativnu razliku u odnosu na proces koji se vodi povodom formiranja nove vlade.
“Pregovori izgledaju mučno i najviše liče na cjenkanja na političkoj pijaci. Zato i ne ulivaju povjerenje da bi vlast formirana na principima trgovine, pritisaka i ucjena, mogla biti stabilna. Sve to navodi na utisak da bi i nova vlada mogla da završi na isti način, kao prethodne dvije. Ponavljam, nijesam srećan zbog toga, jer bi to značilo novo izgubljeno vrijeme za Crnu Goru. Našim građanima je hitno potrebna domaćinska, odgovorna i ozbiljna evropska vlada”, zaključuje Nikolić.
Politički analitičar i profesor filozofije Stefan Đukić kazao je da kada se pogleda unazad tri godine, prvi utisak je mnogo rasute energije, isuviše propuštenih šansi i dugačka lista razočaranja.
“Istorijska prilika da prva promjena vlasti na izborima predstavlja i vrednosni skok, praznik demokratije, izgubljena je netragom. Mnogo vremena koje smo proveli u beskonačnim kampanjama, borbi za “dubinu” i dobacivanjem populističkim parolama je za nama”, istakao je on.
Čak i onaj ko je imao najmanja očekivanja je u nekoj mjeri razočaran.
“Kako na vidjelo izlaze Skaj prepiske te optužnice prema nekim od glavnih poluga prethodnog režima, polugama svakog državnog sistema kao što su sudstvo, tužilaštvo, policija, javna preduzeća, vidimo da je nepromijenjenjenost vlasti metastazirala u ozbiljnu kriminalno-koruptivnu šemu. I osvjetljavanje svega toga, uz određene garancije da se takvi slučajevi neće ponavljati, je korak naprijed”, naveo je Đukić.
Sa druge strane, poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević tvrdi da su iza Crne Gore tri godine totalnog propadanja i nazadovanja.
“Ekonomska situacija u državi je potpuno nezavidna. Izgubili smo međunarodni kredibilitet, Crna Gora je, od države primjera u regionu, postala država problem, dok su sve institucije urušene i uglavnom nefunkcionalne”, smatra Zirojević.
On tvrdi da su u svemu što su još uvijek aktuelna i prethodna vlada radile pravljeni samo koraci unazad.
“Zbog takvog činjenja, ko god preuzeo vlast, preuzeće vlast u razorenom, haotičnom sistemu i naslijediće ogromne probleme sa kojima se neće biti nimalo lako izboriti”, naveo je Zirojević.
Nije sve tako crno
Analitičar Đukić ipak smatra da poslije 30. avgusta nije sve tako crno.
Prema njegovim riječima, daleko je veća sloboda govora, sloboda štampe i sloboda od gonjenja.
“To su samo neke od pozitivnih stvari koje nam daju za pravo da ipak sa optimizmom gledamo naprijed. I ovaj partijski rat svih protiv sviju će jednom proći pa ćemo moći da se bavimo boljim zakonima i boljim uređenjem”, zaključio je Đukić.
