Pravoslavni vernici danas obeležavaju praznik Iznošenje Časnog krsta, ustanovljen kao spomen na istovremenu pobedu Grka nad Saracenima i Rusa nad Bugarima.
Obe vojske tada su pred sobom nosile krstove, iz kojih je, prema predanju, zasvetlela nebeska svetlost, donoseći im snagu i pobedu.
Praznik je ustanovljen u vreme grčkog cara Manuila i ruskog kneza Andreja. Tada je odlučeno da se svakog 14. avgusta iznosi Časni krst iz crkve Svete Sofije – najpre na sredinu hrama, a zatim i na ulice, kako bi mu se narod poklonio i podsetio na Božiju pomoć u teškim vremenima.
Nije se iznosio običan krst, već upravo Časni Krst koji je bio čuvan u hramu carskog dvora. Dan ranije, krst je prenošen u Svetu Sofiju, odakle je nošen ulicama Carigrada, radi osvećenja zemlje i vazduha. Nakon četrnaest dana, svečano je vraćan u hram carske palate.
Tokom Gospojinskog posta, vernici se pridržavaju strogih pravila posta, posteći na vodi i ulju, osim na praznik Preobraženja Gospodnjeg, 19. avgusta, kada je dozvoljeno jesti ribu.
Ovaj post se smatra strožim od Božićnog i Apostolskog posta, zbog velikog poštovanja prema Presvetoj Bogorodici. Prvi put se spominje u spisima Teodora Studita 826. godine, a konačno je utvrđen na Carigradskom saboru 1166. godine.
Post ima dve dimenzije – telesnu i duhovnu. Telesni post podrazumeva uzdržavanje od jela životinjskog porekla, dok duhovni post zahteva odricanje od grešnih misli, želja i dela.
Srećan post svim vernicima, da vas prati mir, zdravlje i ljubav kroz duhovni put!